{"id":1082,"date":"2020-03-31T21:57:32","date_gmt":"2020-03-31T19:57:32","guid":{"rendered":"http:\/\/aritmije.kbcsm.hr\/?p=1082"},"modified":"2020-04-03T16:06:51","modified_gmt":"2020-04-03T14:06:51","slug":"trajni-srcani-elektrostimulator","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aritmije.kbcsm.hr\/trajni-srcani-elektrostimulator\/","title":{"rendered":"Trajni sr\u010dani elektrostimulator"},"content":{"rendered":"
<\/div>
\n

Trajni sr\u010dani elektrostimulator<\/h1>
<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>\n\n<\/div><\/div><\/main><\/div><\/div><\/div>
\n

\u0160to je elektrostimulator srca (ES)?<\/strong>\u00a0Elektrostimulator srca (engl. pacemaker<\/em>) je elektri\u010dni ure\u0111aj koji se ugra\u0111uje ispod ko\u017ee pacijenta kako bi odr\u017eavao ili povratio normalan sr\u010dani ritam.<\/p>\n

Provodni sr\u010dani sustav i \u201eprirodni sr\u010dani pacemaker\u201c.<\/strong>\u00a0Srce je \u0161uplji mi\u0161i\u0107ni organ smje\u0161ten iza prsne kosti koji istiskuje (\u201epumpa\u201c) krv kroz \u017eile, te na taj na\u010din doprema kisik i hranjive tvari cijelom tijelu. Srce se sastoji od 4 \u0161upljine: desne i lijeve pretklijetke (atrij), te desne i lijeve klijetke (ventrikul). Lijeva i desna strana me\u0111usobno su odvojene sr\u010danom pregradom (septum). Krv kroz srce kola samo u jednom smjeru zbog zalistaka smje\u0161tenih izme\u0111u pretklijetki i klijetki. Kod svakog otkucaja krv se prvo istiskuje iz pretklijetki u klijetke, te nakon toga kroz velike krvne \u017eile koje izlaze iz srca u cijelo tijelo. Srce normalno kuca 50-80 puta u minut, te na taj na\u010din odr\u017eava cirkulaciju u tijelu.<\/p>\n

Srce ima svoj\u00a0prirodni elektri\u010dni provodni sustav<\/strong>\u00a0koji se naziva provodni sr\u010dani sustav. Provodni sustav \u0161alje elektri\u010dne signale du\u017e cijelog sr\u010danog mi\u0161i\u0107a koji koordinirano odre\u0111uju to\u010dan broj sr\u010danih otkucaja i pravilan ritam. Provodni sustav precizno stimulira sr\u010dane \u0161upljine i tako osigurava njihovo stezanje i opu\u0161tanje (kontrakcije) i na taj na\u010din cirkuliranje krvi. Elektri\u010dni signali ili impulsi, stvaraju se u posebnom tkivu koje se naziva\u00a0sinusi \u010dvor<\/strong>\u00a0(sinus atrijski \u010dvor, SA \u010dvor). Sinusni \u010dvor nalazi se u desnoj pretklijetki i oda\u0161ilje pravilne elektri\u010dne impulse koji se preko desne i lijeve pretklijetke \u0161ire prema klijetkama. Sinusni \u010dvor jo\u0161 se naziva \u201eprirodni elektrostimulator (pacemaker) srca. Elektri\u010dni impuls dolazi pretklijetki dolazi do druge specifi\u010dne tvorbe koja se nalazi izme\u0111u pretklijetki i klijetki a naziva se\u00a0atrioventrikularni \u010dvor (AV \u010dvor)<\/strong>. AV \u010dvor uspori pristigli elektri\u010dni impuls kako bi dozvolio da se pretklijetke dovoljno kontrahiraju. Preko AV \u010dvora impuls se dalje \u0161iri posebnim vlaknima koja se nazivaju Hisov snop, te desna i lijeva grana. Ova vlakna \u0161ire impuls i koordinirano kontrahiraju desnu i lijevu klijetku.<\/p>\n

Poreme\u0107aji u provo\u0111enju sr\u010danih impulsa nazivaju se\u00a0sr\u010dane aritmije<\/strong>.<\/p>\n

Bradiaritmije (bradikardije)<\/strong>\u00a0su poreme\u0107aj sr\u010danog ritma koje opisuju abnormalno spori sr\u010dani rad (manje od 50 otkucaja u minuti).<\/p>\n

Sinusna bradikardija javlja se kada \u201eprirodni elektrostimulator\u201c sporo proizvodi impulse. Ovo je normalna pojava kod zdravih ljudi za vrijeme spavanja ili kod sporta\u0161a i te\u0161kih fizi\u010dkih radnika i obi\u010dno je bezopasna pojava. Me\u0111utim, postoje sr\u010dane bolesti u kojima pretjerano usporeni impulsi mogu zna\u010dajno utjecati na osobu u koje se javljaju.<\/p>\n

Sr\u010dani blok<\/strong>\u00a0je pojam koji opisuje ka\u0161njenje ili prekid provo\u0111enja impulsa kroz provodni sistem, uzrokuju\u0107i na taj na\u010din spori sr\u010dani rad ili potpuni sr\u010dani zastoj. Postoji nekoliko vrsta sr\u010danih blokova, a dijele se prema regiji provodnog sistema koji je zahva\u0107en i te\u017eini prema stupnjevima (ni\u017ei stupnjevi gdje je ote\u017eano provo\u0111enje impulsa ili te\u017ei stupnjevi gdje je provo\u0111enje potpuno onemogu\u0107eno).<\/p>\n

Sindrom bolesnog sinusnog \u010dvora<\/strong>. Obi\u010dno dolazi do smanjenog boja otkucaja srca, a sinusni \u010dvor rje\u0111e oda\u0161ilje elektri\u010dne impulse. Ponekad se mo\u017ee javiti i kratko preskakanje otkucaja srca.<\/p>\n

Do prekida prijenosa impulsa \u010desto dolazi izme\u0111u pretklijetke i klijetke, \u0161to se naziva atrioventrikulskim ili\u00a0AV blokom<\/strong>, a dijeli se prema razli\u010ditim stupnjevima ozbiljnosti.<\/p>\n

AV blok I. stupnja.<\/strong>\u00a0Sr\u010dani impuls u klijetke dolazi iz pretklijetke ali abnormalno usporava dok prolazi kroz AV \u010dvor.<\/p>\n

U AV bloku II. stupnja<\/strong>\u00a0neki impulsi iz pretklijetki ne uspijevaju prije\u0107i u klijetke, rezultiraju\u0107i sporim i nepravilnim sr\u010danim radom.<\/p>\n

U najte\u017eem\u00a0AV bloku 3. stupnja<\/strong>\u00a0impulsi iz pretklijetki se uop\u0107e ne prenose na klijetke. Ovo stanje naj\u010de\u0161\u0107e se jo\u0161 naziva\u00a0totalni AV blok<\/strong>. Da bi srce kucalo u ovom slu\u010daju javlja se odvojeni ritam iz ni\u017eeg centra u klijetki. U slu\u010daju da se ne pojavi taj odvojeni ritam postoji velika opasnost od potpunog sr\u010danog zastoja.<\/p>\n

Tahiaritmije (tahikardije)<\/strong>\u00a0su poreme\u0107aj sr\u010danog ritma koji opisuju abnormalno ubrzani sr\u010dani rad (vi\u0161e od 100 otkucaja u minuti). Tahikardija koja se naj\u010de\u0161\u0107e lije\u010di elektrostimulatorom naziva se\u00a0ventrikularna tahikardija<\/strong>\u00a0(VT). Vrlo brzi impulsi koji dolaze negdje iz klijetki (vetrikula) izazivaju brze kontrakcije pri \u010demu srce nemo\u017ee efikasno istiskivati krv iz klijetki, te mo\u017ee do\u0107i do sr\u010danog zastoja. Iz tog razloga VT je potencijalno opasna tahiaritmija.<\/p>\n

Simptomi aritmija<\/strong>\u00a0variraju ovisno o kojoj se aritmiji radi i onekim faktorima, primjerice sr\u010danim bolestima u pozadini. Dok neki ljudi nemaju nikakvih simptoma, drugi mogu imati razli\u010dite simptome i znakove koji mogu uklju\u010divati:<\/p>\n