Elektrofiziološko ispitivanje srca

elektrofiziologija srca aritmije kbcsmElektrofiziološko ispitivanje srca je invazivna pretraga koja se provodi kod pacijenata u kojih površinski EKG i druge neinvazivne (bezbolne) pretrage ne daju dovoljno podataka za dijagnosticiranje i liječenje poremećaja srčanog ritma.

Elektrofiziološko ispitivanje srca provodi se u posebno opremljenom i specijaliziranom Laboratoriju za elektrofiziologiju srca. Postupak može trajati 1-4 sata. Nakon davanja lokalne anestezije u području prepona, uvodi se 2 do 5 tankih uvodnica (plastične cijevčice) kroz koje se uvode kateterske elektrode. Do srca se kateteri uvode kroz lijevu i desnu preponsku venu, a rijeđe potključnom ili vratnom venom. Izbor se prepušta operateru. Kateteri se dalje uvode pod kontrolom rendgena.

Preko vrha svakog katetera registrira se električni signal koji dolazi iz srca. Elektrofiziološko ispitivanje provodi se da bi se pojasnila priroda aritmičkih smetnji, te da bi se odredilo mjesto na kojem nastaje aritmija. Tijekom ispitivanja može se pokazati potreba da se preko električnih impulsa koje proizvodi vrh katetera, izazove aritmija koju je pacijent imao u životu. U većini slučajeva aritmije koje se izazivaju za vrijeme trajanja elektrofiziološkog ispitivanja prekidaju se istim impulsima koji su ih proizveli; međutim, postoje slučajevi kada je potreban jedan elektrošok za prekidanje aritmije. U skladu s utvrđenom aritmijom i njezinim mehanizmom liječnik će se može odlučiti o terapiji, načinu izlječenja i/ili prevenciji. U nekim je slučajevima moguće u potpunosti izliječiti kliničku aritmiju pomoću radiofrekventne ablacije u mjestu nastanka aritmije (vidi: radiofrekventna ablacija srca).

Video: Elektrofiziološko ispitivanje srca i radiofrekventna ablacija srca.

Komplikacije elektrofiziološkog ispitivanja srca. Kod elektrofiziološkog ispitivanja, kao i kod svih invazivnih ispitivanja, postoji mogućnost komplikacija. Komplikacije su unaprijed prepoznatljive. Najčešće su lokalne komplikacije, kao što su: mali hematom na mjestu uvođenja katetera [događa se u 10 – 20%] ili mogućnost produljenog krvarenja na mjestima izvlačenja katetera, maksimalno nekoliko desetaka minuta [događa se u 1 – 3%]. Puno su rjeđe [događa se u < 0,5% ukupno] lezije od pritiska krvnih žila, njihovo začepljenje, infekcija ili oštećenje živaca koji se nalaze u neposrednoj blizini krvnih žila. Lezije pod pritiskom krvnih žila u blizini srca ili u samome srcu mogu se dogoditi u 1 – 2 slučaja na 500. Još je manja mogućnost trombo – emboličnih komplikacija [1 – 2 slučaja na 1000]. U većini slučajeva komplikacije su prolazne ili se mogu sanirati tijekom elektrofiziološkog ispitivanja. U rijetkim slučajevima, na kraju hitne korekcije jedne veće komplikacije koja može biti opasna po pacijenta, može biti potrebna hitna kirurška intervencija. To se događa kod 1 od 1000 slučajeva.

Ukratko, kod elektrofiziološkog ispitivanja rizik je vrlo mali, a korist koju pacijent njime dobiva vrlo je velika.