Iznenadna srčana smrt vodeći je uzrok smrti u razvijenim zemljama i uzima više života od moždanog udara, raka pluća, raka dojke i AIDS-a zajedno. U Hrvatskoj od iznenadne srčane smrti godišnje umre oko 9.000 ljudi, odnosno jedna osoba svakog sata
Od iznenadne srčane smrti prema procjeni domaćih stručnjaka u Hrvatskoj godišnje umire oko 9.000 osoba, odnosno svakog sata jedan stanovnik, a otprilike 95 posto njih umre zbog nedostatka vremena za pravovaljanu reakciju, zbog čega je s ciljevima provođenja preventivnih aktivnosti informiranja i educiranja građana o iznenadnoj srčanoj smrti, ali i poticanja dodatne brige i usmjeravanja sredstava zdravstvenog sustava u sprječavanje tog problema osnovana Udruga pacijenata s aritmijama srca (UPAS).
Iznenadna srčana smrt vodeći je uzrok smrti u razvijenim zemljama i predstavlja veliki medicinski i društveni problem u čitavom svijetu. U SAD-u, a slične su pretpostavljene brojke i za Hrvatsku, iznenadna srčana smrt uzima više života od moždanog udara, raka pluća, raka dojke i AIDS-a zajedno. Stopa preživljavanja pritom je vrlo niska, ispod 5 posto. U slučaju gubitka srčane funkcije koji izaziva iznenadnu srčanu smrt, smrt najčešće nastupa već nakon nekoliko minuta, što znači da se u tim slučajevima ne može osloniti na hitnu medicinsku intervenciju.
Za predsjednika UPAS-a izabran je Marko Perica koji je prošle godine dva puta spašen od srčanog aresta nakon čega mu je ugrađen kardioverter defibrilator (ICD terapija). ICD terapija najdjelotvornija je trenutno dostupna terapija u sprječavanju fatalnih posljedica aritmija jer se defibrilator ugrađuje u tijelo osoba kojima je ustanovljen rizik od iznenadne srčane smrti, a aktivira se u slučaju da dođe do opasne aritmije koja izaziva zastoj srca. Uz pomoć ICD terapije postiže se preživljavanje od 98 posto. Pacijenti koji imaju znatno povećan rizik od iznenadne srčane smrti su oni koji su već preživjeli srčani arest ili oni kojima su zabilježene epizode specifičnih aritmija, a upravo takve pacijente zdravstveni sustav treba u većem broju prepoznati kao pogodne za ICD terapiju.
”Ugradnja kardioverter defibrilatora omogućila mi je nastavak normalnog života u kojem ne moram uzimati veliki broj lijekova i svakodnevno stahovati od iznenadne srčane smrti. S obzirom na svoje životno iskustvo, odlučio sam pomoći svojim sugrađanima koji možda imaju neki od simptoma koji otkriva mogućnost nastupanja iznenadne srčane smrti, a ne prepoznaju ih i ne znaju točno kome se obratiti za pomoć. S obzirom da u Hrvatskoj postoji značajna potreba za povećanjem broja ugradnji defibrilatora, komunicirat ćemo sa zdravstvenim institucijama, posebno Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, da više potiče njihovu ugradnju jer na taj način direktno spašavamo ljudske živote”, izjavio je g. Perica prilikom osnivanja UPAS-a.
Iz UPAS-a napominju kako danas Hrvatska brojem ugradnji kardioverter defibrilatora znatno zaostaje za zemljama Europske unije, ali i zemljama regije. Naime, na milijun stanovnika u Hrvatskoj izvodi se manje od 40 zahvata, dok se primjerice u Njemačkoj provodi njih čak 330, Švicarskoj jih 200, u Poljskoj 250, u Češkoj 130, u Sloveniji više od 70, itd.
Osnivanje UPAS-a podržala je i Radna skupina za aritmije i elektrostimulaciju srca čiji je predsjednik doc.dr.sc. Šime Manola, dr. med. iz Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice”.
Preuzeto s web stranice Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva.
